U regiji Prilika ima prilika i za rast i za ulaganja Regija zapad obuhvaća tri regije čija početna slova tvore akronim 'Prilika'. Riječ je o Primorsko-goranskoj, Istarskoj i Ličko-senjskoj županiji, koje svaka za sebe imaju specifične prilike i mogućnosti razvoja kompatibilne s prilikama proizašlim iz okružja. Tako se Primorsko-goranska župani... u regiji prilika ima prilika i za rast i za ulaganja 22. svibanj 2022. piše: tri županije regije zapad, primorsko goranska, istarska i ličko senjska, uspjele su s manje ili nešto više potresa preživjeti 2020., oporaviti se 2021. i ući u ovu godinu s optimizmom unatoč globalnim problemima. svaka od njih ima specifične mogućnosti razvoja, pa su različite i mogućnosti ulaganja u tu izvozno najviše orijentiranu regiju regija zapad obuhvaća tri regije čija početna slova tvore akronim prilika . riječ je o primorsko goranskoj, istarskoj i ličko senjskoj županiji, koje svaka za sebe imaju specifične prilike i mogućnosti razvoja kompatibilne s prilikama proizašlim iz okružja. tako se primorsko goranska županija nameće kao transportno i logističko središte uza specijaliziranu brodogradnju, istarska kao autodestinacija za neke specifične oblike nemasovnog turizma te kao sjedište poljoprivredno prerađivačke industrije koja se temelji na autohtonim hrvatskim proizvodima, a ličko senjska idealna je za uzgoj raznog ekobilja i uopće ekoproizvodnju te sportski turizam i neizbježnu drvnu industriju. s obzirom na to da u trenutku pisanja ovog članka još nisu dostupni zbirni podaci iz javno objavljenih financijskih izvještaja za 2021., poslužit će podaci za 2019. i 2020., koji pokazuju koliko je i komu koronakriza u 2020. nanijela štetu u odnosu na dobru 2019. godinu. posljedice pandemije u regiji prilika dominantne su turističke i povezane djelatnosti. djelatnosti trgovine veleprodaja i maloprodaja ističu se kao i u svim drugim dijelovima hrvatske. njihov udio 2019. u prihodima prilike iznosio je 25 posto, a u 2020. smanjen je za 1,6 postotnih poena. hotelijerstvo, putničke agencije i ugostiteljstvo, čiji su prihodi u 2019. iznosili 14,2 milijarde kuna i imali udio od 17,7 posto u ukupnim prihodima regije, u 2020. uslijed tržišne kontrakcije izazvane koronakrizom pali su za 6,5 milijardi kuna, ili 45,8 posto, na 7,7 milijardi, a njihov udio u prihodima regije na 9,4 posto čak 8,3 postotna poena manje . pod utjecajem velikog neto gubitka koji su u 2020. ostvarili hotelijeri, neto marža profita regije od 3,2 posto za 2019. zamijenjena je u 2020. negativnom maržom 0,2 posto. izdvojeno promatrano, hotelijeri su od neto dobiti od 958 milijuna kuna u 2019. u 2020. pali na 1,4 milijarde neto gubitka, što je strašno, ali istinito, a pogotovo je loše jer su u prethodnom razdoblju, očekujući daljnji rast, ulagali u nove kapacitete i povećanje kvalitete smještaja i usluga smatra analitičar i konzultant nikola nikšić i dodaje da s obzirom na to da na zse u kotiraju vrijednosnice osam hotelskih lanaca i hotela, podaci o njihovom poslovanju za 2021. dostupni su od kraja veljače 2022. pa uvid u njih može dati sliku trendova u razdoblju koje obuhvaća nekoliko dobrih godina zaključno s 2019., 2020. kao kriznu godinu i 2021. kao postkriznu. lagano zaostajanje glavno obilježje ličko senjske županije je zaostajanje za gospodarskom i socijalnom razinom razvijenosti ostatka hrvatske. na takav zaostatak najviše je utjecao nedostatak vlastite akumulacije, slabija prometna povezanost, a možda najvažnija stavka je kronični nedostatak visokostručnih kadrova koji tu županiji već dulje muči. upravo ta nepovoljna struktura stanovništva i stručnih kadrova jedan je od glavnih ograničavajućih faktora gospodarskog razvoja ličko senjske županije. također, koeficijent starosti u županiji iznosi, prema podacima hgk, 30,5 posto, a kritična razina postavljena je na 12 posto, pa se i ti problemi nameću sami od sebe. ipak, razvoj mora krenuti u nekom smjeru, a za ličko senjsku županiju to su turizam, poljoprivreda i drvna industrija, što je i predviđeno studijom dugoročnog razvitka županije . također, nove prilike županija vidi i u projektima za razvoj potpomognutih i brdsko planinskih područja, kao i u povlačenju nepovratnih eu sredstava na području ličko senjske županije te mogućnosti za poduzetnike u razdoblju 2021. 2027. u tom operativnom programu, kako je i naglasila ministrica tramišak prije koji mjesec, nalaze se brojne prilike i izdašna sredstva za postizanje ravnomjerna regionalnog razvoja. tu je i integrirani teritorijalni program vrijedan gotovo 14 milijardi kuna, koji je kreiran kako bi se pomoglo najudaljenijim dijelovima hrvatske. najbolji u povlačenju novca eu primorsko goranska županija ubraja se u ekonomski najrazvijenije županije u hrvatskoj, promatrajući ukupno ostvaren bruto domaći proizvod, bruto domaći proizvod po stanovniku, kao i udio bruto dodane vrijednosti u ostvarenom bdv u bruto dodana vrijednost hrvatske. svoju gospodarsku aktivnost županija temelji na višestoljetnoj tradiciji u industrijskoj proizvodnji, od brodogradnje i proizvodnje naftnih derivata do drvoprerađivačke industrije, farmaceutskih i ostalih proizvoda i turizma. kao glavni razvojni problemi gospodarstva te županije ističu se nizak rast gospodarskog razvoja, nedovoljna usmjerenost gospodarstva na tehnološki i inovacijski razvoj te nezaposlenost. prostor za razvoj županije vidi se u daljnjem jačanju djelatnosti koje bi trebale povećati konkurentnost cjelokupnoga gospodarstva, a isto tako omogućiti njezin održiv razvoj prerađivačka industrija, turizam, poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo . inače, primorsko goranska županija ubraja se među najuspješnije županije po povlačenju novca iz europskih fondova, a u ovom je trenutku u provedbi čak 65 projekata za koje su odobrena nepovratna sredstva, u iznosu od oko 424 milijuna kuna. prema podacima županije, ove se godine planira izdvojiti više novca u proračunu u odnosu na prethodne dvije godine za investicije, zdravstvo, obrazovanje i potpore. primorsko goranska županija treća je po visini ulaganja u projekte financirane iz eu fondova, a prva po broju takvih projekata. u planu su velika ulaganja u gradnju škola i zdravstvene ustanove, ali i ulaganje iznad standarda u obrazovanju. kroz npoo i novu financijsku perspektivu plan je prijaviti projekte u zdravstvu vrijedne više od 500 milijuna kuna najavljuju iz pgž a i dodaju da je ove godine za poduzetnike, obrtnike i poljoprivrednike planirano gotovo 14 milijuna nepovratnih potpora. veliki planovi što se tiče projekata koji se planiraju u idućem razdoblju, nedavno je primorsko goranski župan zlatko komadina rekao da se usprkos koroni u županiji i radilo i gradilo te da ukupna vrijednost završenih projekta iznosi 80 milijuna kuna. također je najavio da do 2024. godine planiraju investirati 91 milijun kuna u opremanje objekata u zdravstvu, za novi dom zdravlja u opatiji, te da je pokrenut veliki projekt gradnje zdravstvenog centra rujevica u koji će se preseliti zavod za hitnu medicinu, dom zdravlja te sjedište hgss a s helikopterskom bazom. u bazi projekata koje vodi regionalna razvojna agencija primorsko goranske županije evidentirano je 590 projekata s područja pgž a u visokoj fazi pripremljenosti za novu financijsku perspektivu, ukupne vrijednosti 14,2 milijarde kuna, a najveći se dio odnosi na komunalnu infrastrukturu te turizam. neki od planiranih projekta odnose se na digitalizaciju i robotizaciju zdravstvene skrbi, kao što je uvođenje usluga telemedicine u radiologije, pa projekt mobilnih ordinacija, revitalizacija guvernerove palače, gradnja i dogradnja škola, gradnja žičare radeševo te razvoj nekoliko regionalnih razvojno inovacijskih hubova. što se ulaganja u turizam tiče, plan je usredotočiti se na infrastrukturna ulaganja u dodatne turističke, edukativne, posjetiteljske i poduzetničke sadržaje i proizvode utemeljene na prirodnoj baštini, gdje se ističe gradnja žičare radeševo kao stvaranje uvjeta za korištenje područja platka tijekom cijele kalendarske godine te gradnja žičare na učki. investicije u turizam ubrzani gospodarski razvoj u istarskoj županiji u posljednje su vrijeme obilježile velike investicije u prije svega turističkom sektoru, zatim u it industriji te u graditeljstvu, a kriza, zatim stečaj i likvidacija najvećega istarskog brodogradilišta te teškoće u pronalaženju potrebnih kadrova klatno je na drugoj strani razvoja županije. u posljednje vrijeme najvažnije investicije realizirane su u sektoru turizma, a najčešće je riječ o gradnji novih smještajnih objekata, uglavnom pete kategorije, te o rekonstrukciji već postojećih objekata. tvrtke kao valamar riviera, maistra, arena hospitality group te ostale iz turističkog sektora u investicijskom su zamahu vrijednom nekoliko milijardi kuna. investicije za sezonu 2022. u hotele, ljetovališta i kampove pod upravljanjem valamara vrijedne su oko 530 milijuna kuna te čine važan pokretač rasta i pozitivnih očekivanja. među najvećim investicijskim projektima ističe se ulaganje imperial riviere od 67 milijuna kuna u repozicioniranje dalmacije placeshotel by valamar u makarskoj, čije se otvorenje planira sredinom svibnja. investicije helios farosa vrijedne su 220 milijuna kuna i odnose se na gradnju valamar amicor green resorta i aquamar bazenskoga kompleksa na otoku hvaru. valamar amicor green resort novi je koncept potpuno održivog ljetovališta koji slijedi najviše standarde zelene gradnje, korištenje obnovljivih izvora energije i visoku razinu energetske učinkovitosti, koji valamar planira otvoriti u srpnju ove godine ističu iz valamara. investicije valamara za ovu sezonu uključuju i obnovu hotela corinthia u baški na otoku krku u valamar brend sunny plus te poboljšanje kvalitete usluge u valamar bellevue hotelu u rapcu. da ne pričamo samo o investicijama u turizmu, u istarskoj županiji ove se godine planira i sufinanciranje ulaganja u infrastrukturu lučkih područja, za što je osigurano 5,4 milijuna kuna, točnije po milijun kuna za lučke uprave poreč, rovinj i umag novigrad, 1,5 milijun kuna za lu pula i 900 tisuća kuna za lu rabac. više izvoza, manje uvoza iz perspektive izvoza i uvoza, prema broju poduzeća s registriranim izvozom i uvozom, regija prilika je više uvozno nego izvozno orijentirana. od 137,9 tisuća poduzeća u rh, 21.990 ili 16 su izvoznici. u regiji ih je 3329 ili 13,7 u 2021. ostvarilo prihode od izvoza, od toga u primorsko goranskoj 1719 od 11.325 ili 15,2 , u istarskoj 1433 od 11.365 ili 12,6 , a u ličko senjskoj 87 od 981 ili svega 8,9 . kad je već tako mali dio izvoznika u ličko senjskoj, onda se može istaknuti dobrim da je broj i udio uvoznika manji, 85 ili 8,7 . u preostale dvije županije udio uvoznika je veći od udjela uvoznika na razini rh 22.024 ili 16 . u primorsko goranskoj 1963 ili 17,3 , a u istarskoj 2087 ili 18,4 . aktualno moglo bi vam biti zanimljivo info 22. svibanj 2022 16:33