Aktivizam: Kako viši ciljevi mogu dovoditi do sagorijevanja? Dolaskom u Mrežu mladih Hrvatske, ali i upoznavanjem novog kruga ljudi, kroz zadnjih sam godinu dana došla u izravan doticaj s aktivizmom kojeg sam do tada pratila sa strane. Pojavljivala sam se i sudjelovala u različitim inicijativama, ali nikad nisam pretjerano razmišljala o tome da iza tih inicijativa stoje ljudi koji svaki dan ulažu ogromne količine vremena u osmišljavanje akcija. 21.03.2021. 13:38:56 ivona eterovi kako djelovanje u javnom interesu ostavi posljedice na aktivistkinje? aktivizam: kako vi i ciljevi mogu dovoditi do sagorijevanja? foto: faktiv dolaskom u mre u mladih hrvatske, ali i upoznavanjem novog kruga ljudi, kroz zadnjih sam godinu dana do la u izravan doticaj s aktivizmom kojeg sam do tada pratila sa strane. pojavljivala sam se i sudjelovala u razli itim inicijativama, ali nikad nisam pretjerano razmi ljala o tome da iza tih inicijativa stoje ljudi koji svaki dan ula u ogromne koli ine vremena u osmi ljavanje akcija. do ivljavala sam aktiviste kinje kao aktivne gra ane ke koji e se ne boje ukazati na probleme u dru tvu koji drugima nisu interesantni ili ih ne ele vidjeti. djelovanje i tra enje promjena na dru tvenoj razini bilo mi je posebno zanimljivo jer sam se, vjerojatno radi studija koji sam zavr ila, osobno uglavnom fokusirala na individualnu razinu. malim ulaskom u taj svijet, iznenadilo me koliko aktivizam esto biva isprepleten s mojom idejom pomaga kog rada jer se aktivisti kinje stavljaju u pozicije marginaliziranih skupina, ali op enito bore za dru tveni napredak. ono to ini veliku razliku od ve ine pomaga kog rada u kojem sam sudjelovala svakodnevno je izlaganje aktivista kinja javnoj kritici dru tva, esto direktno upu enoj prema njihovim stavovima, vrijednostima i na inima izra avanja. s druge strane, upoznavanjem aktivista kinja osvijestila sam da se esto zaboravlja na to da nas stvari koje nas uvelike ispunjavaju mogu i jako tro iti. tako to esto biva kada postoji veliki osobni motiv i intrinzi na elja za promjenom. va nost vidljivosti aspekata identiteta u dru tvu psihologinja laura e. berk rekla je da konstruiranje vlastitog identiteta podrazumijeva da definiramo tko smo, koje su na e vrijednosti i smjerovi koje odlu ujemo slijediti u ivotu. 1 prihva enost svih aspekata na eg identiteta u okolini va an je dio na eg mentalnog zdravlja. ako nas dru tvo kontinuirano zakida zbog odre enih aspekata na eg identiteta, ono nam alje poruku da taj dio nas ne valja. u kontekstu hrvatske i postavljenog normativnog okvira, mnogi pojedinci ke na temelju svojeg definiranja i izra avanja, stavova i vrijednosti kontinuirano dobivaju poruku da su njihove potrebe manje vrijedne od potreba ve ine. jedan dio tih pojedinaca ki prihvatit e i internalizirati stajali te ve ine, a to je da se aspekti njihova identiteta trebaju promijeniti i da ne odgovaraju normama koje je dru tvo odredilo. kod drugog dijela manjine, zakinutost na temelju definiranja, izra avanja, stavova i vrijednosti izazvat e elju za promjenom i potencijalnim aktivnim tra enjem te promjene. to nas dovodi do aktivizma. definiranje aktivizma i pojam aktivista kinje prou avaju i literaturu za ovu temu, do la sam do prvog problema: kao to je esto u dru tvenim znanostima, u istra ivanjima ne postoji konsenzus oko definiranja pojma. tako er, ini se da se aktivizam godinama prou avao u kontekstu volontiranja i op enito bilo kakve kolektivne akcije, to je problemati no jer sva tri pojma imaju druga iju ulogu u na em mentalnom zdravlju. me utim, ve ini definicija zajedni ko je da se radi o politi kom i socijalnom djelovanju koje za namjeru ima postizanje odre ene dru tvene promjene na razini kolektiva ili dru tva u cjelini. 2 u ve ini se slu ajeva radi o odre enom kolektivnom djelovanju. aktivistom kinjom smatra se svaka osoba koja kontinuirano radi na mobiliziranju pojedinaca ki i sudjeluje u zagovaranju socijalnih i dru tvenih promjena. smatram da je aktivist kinja svatko tko na neki na in pridonosi dru tvenim promjenama, bilo kakvim promjenama pojedinaca ki oko sebe, a kamoli ako radi javno. to je nekakav kontinuitet. nije aktivist kinja onaj a koji a samo sebe mijenja i koji a poku ava promijeniti svoje lanove obitelji, bliske prijatelje ice. to je neka prijelazna zona, ali ako istupamo javno i zapravo poku avamo progurati neke dru tvene promjene me u ljudima koje mo da osobno i ne poznajemo, onda je to definitivno aktivizam , pojasnila je aktivistkinja. kako bih vi e saznala o ovoj temi, razgovarala sam s nekoliko aktivista kinja koji e se ve du i period kontinuirano bave aktivizmom. aktivisti kinje s kojim sam provela razgovore razli ite su dobi i bave se razli itim temama poput ljudskih prava lgbtiq, feminizam, radnici, mladi , ekologije, tranzicijskim inicijativama, besplatnim obrazovanjem i lijevim politikama. no, njihova podru ja bavljenja nisu bili tema fokusnih grupa jer sam se eljela fokusirati na samo iskustvo bavljenja aktivizmom, nevezano za grupe za koje se zala u. kroz razgovore se pokazalo da, iako se bave razli itim temama, aktivisti kinje imaju sli ne osobne dobiti, ali i probleme s kojima se susre u tijekom svojeg djelovanja. sami aktivisti kinje imaju problema s pojmom aktivist kinja jer uz sebe ne ve e pozitivne konotacije. jedan na od aktivista kinja naglasio la je da ne voli taj pojam jer ljudi misle da si taj neki a koji a e ih na ne to poku at natjerati. njihova okolina izvan aktivisti kog kruga esto ne razumije ime se oni e to no bave. tako er, ne svi a im se to, jednom kada te dru tvo po ne do ivljavati kao aktivista kinju, nekako o ekuje da reagira na sve nepravde koje se doga aju u dru tvu. osobno me prili no optere uje kad te javnost do ivljava kao aktivista kinju. onda se stavlja taj veliki pritisak da sve treba rje avati. onda treba obja njavati da to svatko mo e raditi u svoje slobodno vrijeme , kazala je jedna sugovornica. pozitivni aspekti bavljenja aktivizmom moji e su se sugovornici e odlu ili e baviti aktivizmom jer smatraju da tako pridonose dru tvu. radi vlastitog mira i pomirenja sa samima sobom ele reagirati na socijalnu nepravdu koju vide oko sebe. mislim da smo svi mi koji e ivimo na nekom podru ju dio kolektiva i da je sad pitanje kako mi zajedno rje avamo probleme. vidim specifi ne probleme koje do ivljavaju skupine i vidim to kao problem tog kolektiva, tog dru tva koje nije dovoljno senzibilno i nedovoljno raspore uje resurse da se ti problemi rije e , rekao je jedan aktivist. postoje mnogi pozitivni aspekti bavljenja aktivizmom, kao to su osna ivanje pojedinaca ki, povezivanje s ljudima koji su nam sli ni, smanjivanje stresa, pove anje osje aja da svojim djelovanjem mo emo dovesti do promjene, osje aja da posti emo bitne ciljeve i generalno davanje smisla na im ivotima. 3 me utim, kvalitativnom analizom dobivenih podataka, sohr je otkrio da postoji i jedna negativna posljedica kontinuiranog bavljenja aktivizmom, a to je burnout. 4 negativni aspekti bavljenja aktivizmom kao to sam ve spomenula, sami e aktivisti kinje ka u da postoji dru tveni pritisak da na njima le i sva dru tvena promjena. uz to, sama aktivisti ka scena poti e takvo pona anje jer esto smatra da ne ija prava i pobolj anje polo aja u dru tvu ovisi o njihovom anga manu. kao i kod svih na ih intrinzi no motiviranih radnji, ponekad je te ko povu i granicu i uzeti odmor. svi aktivisti kinje slo ili e su se da ne mogu jasno razdvojiti privatni i poslovni aktivisti ki ivot jer im je ve ina prijatelja ica iz aktivisti kih krugova pa u slobodno vrijeme ostaju u tim temama, a esto ga i ele ulagati u daljnje akcije. jedan na od aktivista kinja opisao la je uvjete rada za koje smatram da dobro ilustriraju koliko je lako kontinuirano izgarati u takvom kontekstu: fokusirao la bih se na uvjete rada u aktivisti kom sektoru, gdje nama dru tvo govori da za lo e novce trebamo to raditi, esto prekovremeno, trebamo uvijek biti dostupni i potro iti svoje slobodno vrijeme . cijelo financiranje tog sektora govori da taj rad ne vrijedi puno i da treba raditi jo vi e nego to bi po zakonu o radu trebali e raditi. ne samo da se doga a na razini dru tva, nego su ljudi u tom sektoru skloni eksploataciji i internaliziraju sve te procese i govore da e najvi e pridonijeti dru tvu to vi e sebe eksploatiraju . trebali bi se boriti da se takav oblik rada prepozna kao dru tvena vrijednost, a kad govorim kao dru tvena vrijednost, mislim na to da ljudi mogu ivjeti od takvog rada . nakon dugogodi njeg iskustva bavljenja aktivizmom isti u kako se ponekad te ko nositi s neizvjesno u rezultata njihovih akcija. dru tvena promjena je dugoro an proces i rijetko vide direktne rezultate. te ko je ostati motiviran a kad postoji svjest da e tvoj kontinuirani anga man dovesti do tek manje promjene u sljede im generacijama. uz to, aktivisti kinje gotovo nikad nisu na pozicijama mo i i ne odlu uju o promjenama , stoga njihov dugogodi nji trud mo e u potpunosti izgubiti smisao s promjenom vlasti i pojedinaca ki na vode im pozicijama. mo da je najgora stvar to, iako smo svi fokusirani e na taj rezultat, zapravo nemamo utjecaj na taj rezultat. ako se postavi kao aktivist kinja, ta odluka nije na tebi i ona se mo e preko no i promijeniti i godine te kog rada mogu propasti u vodu, bez da si ikako na to mogao la utjecati , rekao je moj sugovornik. kako do kvalitetnijeg aktivizma u hrvatskoj carpentier i suradnici e ponudili e su model dualisti kog pogleda na strast. strast se definira kao te nja prema aktivnosti koju volimo, cijenimo i na koju tro imo zna ajan postotak vremena. postoje dvije vrste strasti: harmonijska i opsesivna. harmonijska strast odnosi se na sna nu te nju prema aktivnosti nad kojom imamo samokontrolu i koja rezultira autonomnom internalizacijom aktivnosti u identitet. s druge strane, kod opsesivne strasti, osoba se u potpunosti predaje aktivnosti oko koje je strastvena, to mo e rezultirati neprilago enim na inima pona anja, poput estog ruminiranja neprestano negativno promi ljanje o ne emu . 5 iako aktivizam mo e biti strast koja osobi daje smisao, povezuje ju sa sli nim krugom ljudi i pru a joj alat u svakodnevnoj borbi, paralelno mo e biti glavni uzro nik sagorijevanja. ne moramo u svakom trenutku ivota biti aktivist kinja i pripadnik ca potencijalno marginalizirane skupine za koju se borimo, ve mo emo biti niz drugih razli itih identiteta. za o uvanje na eg mentalnog zdravlja potrebno je povremeno uzeti odmak i fokusirati se na ne to drugo. glavna pouka koju sam izvukla iz upoznavanja s aktivizmom je da su individualne i dru tvene promjene me uzavisne, te je stoga promjene potrebno tra iti na obje razine. krucijalno je da se aktivistima kinjama pru i ve a stru na podr ka u njihovom radu jer postoji niz faktora koje njihovo djelovanje ini izuzetno stresnim. svojim anga manom poku avaju dovesti do napretka dru tva. godinama ekaju rezultate svojeg rada, a oni esto i izostanu jer nemaju direktnog utjecaja na ljude koji odlu uju o tim promjenama. ako rezultati izostanu, ive sa svije u da odre ena marginalizirana skupina nije dobila uvjete koje smatraju da zaslu uje. potrebno im je omogu iti prostor za ventiliranje, izbacivanje frustracija i lak e no enje s neugodnim emocijama. na svakom pojedincu ki je odgovornost da se pobrine za sebe i svoje potrebe, ali je odgovornost dru tva da im se omogu i potrebna podr ka. sami aktivisti kinje smatraju da su prepu teni samima sebi i kolektivu u kojem esto ne postoje stru ne osobe koje ih mogu nau iti kako se kvalitetnije nositi sa svakodnevnim stresom aktivisti kog rada. osim omogu avanja bolje podr ke, potrebno je i osigurati bolje uvjete rada na aktivisti koj sceni. potrebno je prepoznati aktivizam kao jednako vrijedan oblik rada i pobrinuti se da bavljenje njime ne vodi u sagorijevanje . par crtica umjesto zaklju ka sigurna sam da nakon itanja ovog teksta ostaje dojam da su negativni aspekti bavljenja aktivizmom nadvladali pozitivne, to nije slu aj. aktivizam kao oblik djelovanja ima niz pozitivnih posljedica na mentalno zdravlje, poput osje aja da svojim djelovanjem mo emo dovesti do promjena, povezivanja s ljudima koji su nam sli ni i generalno pru anje ve e smislenosti na em ivotu. no, kako bi ti pozitivni aspekti jo vi e do li do izra aja, potrebno je osigurati kvalitetnije uvjete bavljenja aktivizmom. na kraju, skidam kapu svim aktivistima injama koji e su prona li e na in da se nose s teretom takvog javnog djelovanja, znaju postaviti svoje granice i anga irati se sukladno vlastitom kapacitetu, te, iako esto vode bitke s vjetrenja ama, ne odustaju radi dugoro no inkluzivnijeg i boljeg dru tva. literatura: 1. berk l. e. 2007 . psihologija cjelo ivotnog razvoja. jastrebarsko: naklada slap. 2. montague, a. c., i eiroa orosa, f. j. 2017 . exploring the role of engagement on well being and personal development: a review of adolescent and mental health activism. n. j. l. brown, t. lomas, i f. j. eiroa orosa ur. , the routledge international handbook of critical positive psychology 437 446 . london, uk: routledge. 3. eigner, s. 2001 . the relationship between protecting the environment as a dominant life goal and subjective well being . p. schmuck i k. m. sheldon ur. , life goals and well being: towards a positive psychology of human striving 182 201 . g ttingen, njema ka: hogrefe huber publishers. 4. sohr, s. 2001 . eco activism and well being: between flow and burnout. p. schmuck i k. m. sheldon ur. , life goals and well being: towards a positive psychology of human striving 202 215 . g ttingen, njema ka: hogrefe and huber 5. carpentier, j., mageau, g. a., i vallerand, r. j. 2012 . ruminations and flow: why do people with a more harmonious passion experience higher well being? journal of happiness studies: an interdisciplinary forum on subjective well being, 13 3 , 501 518. tagovi: , , , , , , , , , , , , , , , , vezani lanci: 26.11.2013: 09.10.2017: 28.07.2016: 09.03.2016: 27.07.2015: facebook komentari ante sanader, potpredsjednik sabora i zastupnik hdz a, domagoju hajdukovi u 25. 11. 2020. dislike 24 tomislav ori , ministar gospodarstva i odr ivog razvoja vlade rh, 25. 11. 2020. dislike 30 iz drugih medija h alter 12:42:03 11:06:03 11:06:03 prije 1 dan prije 1 dan prije 1 dan prije 3 dana prije 3 dana crol prije 1 dan prije 4 dana prije 7 dana prije 11 dana prije 14 dana prije 16 dana prije 26 dana prije 28 dana kulturpunkt.hr 06:36:01 06:36:01 15:00:01 prije 3 dana prije 4 dana prije 6 dana prije 7 dana prije 10 dana vox feminae prije 25 dana prije 25 dana prije 25 dana prije 80 dana prije 80 dana prije 80 dana prije 80 dana prije 80 dana muf prije 25 dana prije 25 dana prije 25 dana prije 80 dana prije 80 dana prije 80 dana prije 80 dana prije 80 dana kontakt libela.org nova cesta 4, zagreb e mail: donatori europska unija, nacionalna zaklada za razvoj civilnog dru tva, grad zagreb, agencija za elektroni ke medije i ministarstvo kulture vlade rh. tekstovi na portalu ne izra avaju mi ljenje navedenih donatora. zamolba za donacije podr ku u obliku financijskih sredstava mo ete uplatiti na na ra un: hr8824020061100071855 kod erste steiermaerkische banke primateljice: , nova cesta 4, 10 000 zagreb, svrha: donacija za libelu . na va zahtjev, anonimnost vam je zajam ena. disclaimer tekstovi na portalu ne izra avaju mi ljenje i stavove cesi, ve isklju ivo mi ljenje i stavove njihovih autora autorica. uredni tvo zadr ava pravo brisanja svih komentara koji promi u seksizam, netoleranciju, nasilje i ire mr nju. komentari su vlasni tvo njihovih autora autorica te ne izra avaju mi ljenje uredni tva. pratite nas tra ilica: ovo djelo je dano na kori tenje pod licencom . ova publikacija pohranjena u
